Politika Sentrismu: Dalan ba Governansia Timor-Leste 2017-2022


..."Sentrismu persiste tan atu halo balansu forsa fraksaun domestiku no responde ba demanda forsa externa"...








Hafoin autor halo analiza deskriptivu no previzaun ho artigu rua ho tema diferente no tempo lahanesan ba periodu eleisaun Prezidensial ho Parlamentar, ida ho tema Dalan Ba Palacio: Jogada Oin Foun no Tinan Osan Mean? No resentamente ho tema Aliansa Santissima Entre FRETILIN ho PLP. Artigu ida uluk foku ba jogada entre partidu boot-balancer, mediu-challenger ho kiik-balancer strategic, no refere ba "PLP ho KHUNTO hanesan forsa konvensional ne’ebe potensia sai Challenger". Ida segundu hare ba similaridade politika ho programa entre FRETILIN ho PLP, inklui fallansu hirak iha pasadu no sirkunstansia politika atual nia neebe posivel lori ba aliansa/koligasaun neebe santissima ka Aliansa trindade hamutuk ho Xanana Gusmao. Kuaze la diretamente esplika sirkunstansia hotu neebe akontese durante eleisaun rua nee maibe maibe artigu rua refere kuaze bele justifika lalaok balun no rezultadu ba eleisaun no dinamika postu-eleisaun rua nee.

Iha nee autor tenta atu kontinua fo analiza simples ba oinsa kultura politika iha Timor-Leste, husi lensa politika sentrismu neebe durante nee domina iha asuntu governansia no estadu nian. Atu nunee bele fo perspektiva ida oinsa modelu politika sentrismu afeta karater governansia durante nee i persepsaun publiku neebe konsentra ba autoridade sentral neebe ditadu ba iha poder exekutivu. Tan Hafoin FRETILIN, partidu mais votado iha eleisaun Legislativo, lidera negosiasaun neebe halo publiku, liu-liu akademia balun konsidera, formasaun governu susar atu halo predisaun liu tan. No konsidera fator Primeiru Ministru sai hanesan obstakulu boot ba formasaun governu.


Politika Sentrismu iha Timor-Leste

Lalaok governansia iha Timor-Leste hatudu tebes oinsa absensia ba koligasaun ideolojiku. Diskursu politika molok no tempo kampaƱa sempre aserta no refleta bazeia ba paradigma programa-luta politika nasional. Hirak nee konsidera nudar politika pragmatiku tan laiha ida mak aserta ba prinsipiu ida forte, no autor haree katak, partidu politiku sira nia hamriik la klaru ba pozisaun ida no persepsaun ho preskripsaun husi publiku ba partidu ida-idak, la klaru bainhira liga ba formasaun estadu.

Husi 2002 too agora, partidu balun reviziona, no mosu i lakon no mosu hikas ho naran oin-oin. Similaridade sira nian mak oinsa nem politika Esquerda no nem Direta maibe Esquerda-Direta. Politka nee mak dalabarak bolu sentrismu. Tan ne'e sei la halis ba ideolijia ida maibe mantem iha pozisaun klaran, ezemplu hanesan Sosial-demokrata/Eskerda-sentrismu(FRETILIN), populista-direta(PLP) ho konservativu(Monarquia, relijiaun ho Tradisionalista) sira. Maske nunee balun adere ba extremu liberal demokratiku(CNRT-PD) no purifikasaun sosialista hanesan PST maibe evolusaun diskursu politika nasional nafatin marka  no hatuur ho pensamentu dominante politika sentrismu ka direta-eskerda.

Sentrismu iha Timor-Leste,  kontinua persiste tan ho razaun rua, ida mak oinsa atu halo balansu forsa fraksaun domestiku no responde ba demanda forsa externa. Nia ezemplu simples mak konseitu "nasionalismu plural" neebe moris molok no hafoin ukun-rasik-an, mantem prinsipiu netralidade estadu nian.


Extensaun Sentrismu no Formasaun Governasaun 2017-22

Molok ba iha neeba, diak liu tan atu halo revizaun badak interasaun entre lider nasional sira ba prosesu negosiasaun nian hodi forma governu ba periodu 2017-22.
Hafoin eleisaun 22 Jullu 2017, FRETILIN sai nudar partidu mais votado, iha direitu atu lidera negosiasaun atu forma governu. Maibe dezafiu nafatin hasoru FRETILIN husi partidu 4 seluk,  partikularmente atu enviziona plataforma governasaun neebe kiik no inkluzivu kontra grande inkluzaun ka koligasaun politika, hanesan experiensia koligasaun sira neebe harii bazeia ba nesesidade konfigurasaun politika nasional duke programa ho baze paradigma-prinsipiu ida forte.

Hafoin prosesu negosiasaun lao, hahuu husi postu-desizaun Tribunal Rekursu ba rezultadu eleisaun parlamentar 2017 too meio tempo,  FRETILIN lidera jogada no negosiasaun maibe rezultadu konkretu ba formasaun governu kontinua inserteza. Situasaun komesa muda, bainhira FRETILIN konvida PLP ho KHUNTO hodi koalia kona-ba plataforma governasaun no susbtansia entendimentu ba koligasaun nian se posivel, prosesu nee kontinua  ate lideransa FRETILIN ho PLP konkorda uluk ona iha loron 16 Agostu ho KHUNTO iha 17 Agostu 2017 hodi koalia konaba entendimentu koligasaun nian, no rezultadu pozitivu ba koligasaun parte tolu nian, i sei kontinua koalia iha 20 Domingo Agostu.

Momentu badak liu ba, sorumutu entre Sekretariu Jeral FRETILIN Mari Alkatiri, ho Xanana Gusmao husi CNRT neebe mos involve Presidente Republika Francisco Guterres Lu-Olo. Reflesaun ba enkontru nee se nesesariu no karik posibel bele interpreta husi Dr. J.M. Ramos-Horta neebe fo komentariu katak,  presiza harii governasaun neebe inklui hotu Gusmao ho Matak-Ruak iha setor xave gabinete iha governasaun tuir mai. Nee hatoo iha fatin seluk hafoin enkontru refere.

Maske nunee, komentariu neebe hatoo husi Horta fo hanoin mai ita hotu ba fallansu I Governu Konstitusional neebe kuaze involve hotu lider nasional sira iha orgaun soberanu tolu inklui gabinete xave sira hanesan Ministeriu Defeza husi Roque Rodrigues, Interior ho Rogerio Lobato no Estrangeiro husi Jose Ramos-Horta ate periodu governasaun ikus neebe ho baze "koligasaun unidade nasional". Klaru sirkunstansia agora labele totalmente atu kompara, karik modelu neebe J. R. Horta propoem, refleta oinsa atu lider xave sira intende atu extende tan "Governasaun Minoria ho baze konsensu koligasaun unidade nasional"?

Tan nee plataforma governansia ba tinan 2017-22 sei posibel atu harii bazeia ba reflesaun plataforma "Maioria ho koligasaun unidade nasional parte I", diferensa ho Parte II neebe exklui lider nasional balun.

Reflesaun primeiro ba plataforma nee mak oinsa FRETILIN forma governu ho koligasaun PLP-KHUNTO maibe hetan asegurasaun no apoiu husi lider nasional sira iha liur. Ida segundu, sei karik FRETILIN kontinua hodi forma governu ho poder neebe nafatin konsentra iha Primeiro Ministru maibe autoridade sei fahe maximu mos iha nivel gabinete ho partisipasaun lider nasional sira iha Governasaun. Ida nee hatudu oinsa poder iha exekutivu sempre dinamiku, hanesan sentraliza iha Primeiru Ministru husi periodu 2007-12, nafatin sentraliza iha 2012-15 no akumulasaun poder entre governu ho parlamentu no dekonsentrasaun autoridade PM iha periodu 2015-17.


Atu konklui maka, ho previzaun segundu nian sei mai husi kultura politika ho envairomentu "Mutually Assured Destabilization" neebe sei persiste iha Timor-Leste. Iha neebe hatuur katak, sem "koligasaun unidade nasional" entre lider xave,  liu-liu Xanana Gusmao, governu ida estabel no duro sei la rezisti, i provas hatudu ona iha I Governo Constitucional bainhira Gusmao nudar Presidente. No ida nee hatudu fallansu husi absensia ba koligasaun ho baze prinsipiu/ideolojiku hodi enviziona laos deit plataforma governu maibe mos estadu ida estabel no dura.

Tan nee prinsipiu politika sentrismu konsege buras no guia negosiasaun ba formasaun governu no estadu. Husi sentrismu ida nudar prinsipiu netral no halo balansu ba polarizasaun ho divizaun forsa domestiku ate responde ba demanda forsa externa, agora daudaun,  sentrismu hanesan uniku guia ba ajustamentu konflitu interese husi elementu oin-oin,  hodi mantem estabilidade governu no estadu. Ikus liu politika sentrismu ho intensaun atu reforsa hodi taka fragilidade husi paz no estabilidade neebe ezisti iha Timor-Leste.

Comments

Popular Posts